• prostor.jpg
  • sac.jpg
  • vino.jpg
  • vjetreica.jpg
  • zavala.jpg

Kuća Ruđera Boškovića

Kuća Ruđera Boškovića

Obiteljska kuća hrvatskog matematičara, astronoma, geodeta, fizičara i filozofa; isusovca Ruđera Jos...

Manastir iz 16. stoljeća

Manastir iz 16. stoljeća

Manastirska crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali je graditeljska cjelina koja se sastoji od crkve sa ...

Crkva sv. Petra

Crkva sv. Petra

Na položaju Crkvina u Zavali nalaze se arheološki ostaci predromaničke crkve, po tradiciji posvećene...

Stećci

Stećci

Najviše materijalnih povijesnih svjedočanstava na ovom području ostavilo je srednjovjekovno razdoblj...

Mostar

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini, smješten na rijeci Neretvi. Od Zavale je udaljen 80 kilometara...

Međugorje

Međugorje

Osamdeset kilometara udaljeno od Zavale nalazi se poznato katoličko svetište Međugorje.

Dubrovnik

Dubrovnik

Dubrovnik je grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski statut i...

Ston

Ston

Stoj je gradić s najdužim kamenim zidom u Europi(5,5km),uskih tihih ulica,starih otmjenih kuća i tra...

Stećci

Najviše materijalnih povijesnih svjedočanstava na ovom području ostavilo je srednjovjekovno razdoblje i to u vidu grobova pod stećcima.

Nekropole stećaka s ovog područja su Zavala - Crkvina, Belenići - Groblje, Kijev Do - Groblje, Orahov Do - Donje polje, Golubinac - Groblje, te srednjovjekovni grobovi ispred spilja Vjetrenice i Orlovice, sa oko osamdeset spomenika.

Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«. Stećci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini.

Stećci su se pojavili u drugoj polovici 12. stoljeća, doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine 16. stoljeća.

Stećci se dijele na položene (sanduci, ploče i najčešći sljemenjaci u obliku sarkofaga), koji su u većini, i uspravne (stupovi, stele i krstače).

Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe uleknuti reljef. Motivi su vjerski (križ, ljiljan, polumjesec, prsten i sl.) ili svjetovni (ples, lov, viteški turniri i sl.), koji se miješaju i nadopunjuju. U cijelosti, ornamentacija stećaka otkriva svijest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili uključeni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika čije su želje često štovane prilikom rezbarenja, što se otkriva iz nekoliko izvora.

Najviše podataka za povjesničare daju natpisi na bosančici koji odlikuju manji broj stećaka (njih oko 5.000). Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su pokapani ispod stećaka, a i njihovim različitim vjerskim pripadnostima (Crkva Bosanska, Katolička Crkva, Pravoslavna crkva).

Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukrašavanju, ali i kvaliteti klesanja, stećci su obično koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih stećaka, groblja cijelog klana s oko 30-50 stećaka, do velikih seoskih groblja s nekoliko stotina stećaka.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tekst: Wikipedia l  Foto: Udruga kameleon & Wikipedia

 

 

 

 

Video

FOTO: Iz naše kuhinje...

Loading... Please wait...

FOTO: Apartmani Gostionice Zavala

Loading... Please wait...

FOTO: Ambijent Gostionice Zavala

Loading... Please wait...

FOTO: Čuvari tradicije

Loading... Please wait...

FOTO: Špilja Vjetrenica

Loading... Please wait...